Postovi

Robert Lehpaner - Radost kilometarskih kolona

Gledam na televiziji ove luđačke gužve vozila prema moru. I razmišljam je li mi žao tih ljudi koji se gnjave u autima satima i satima u kolonama na preko 30 stupnjeva vani? S jedne strane - je. S druge strane i nije. Jer u današnje vrijeme interneta lako se mogu informirati što ih čeka. Ali žao mi je ove zemlje i neshvatljivo mi je na koji način velika većina ljudi razmišlja. U nekoj drugoj, naprednijoj zemlji bi i političari i građani odavno shvatili da, koliko god turizam donosio zaradu, tu nešto debelo ne valja. Ali ne, u Hrvatskoj se veselimo tim gužvama, brojimo vozila, očekujemo nekakve rekorde, novinari se vesele da mogu turistima postavljati ista glupa pitanja kao svakog ljeta, policija i HAK daju savjete kako treba poštivati ograničenja brzine i ne koristiti mobitele (pa zar to ne vrijedi uvijek?). Želimo sve više i više turista. Pita li se itko u ovoj zemlji koliko ekološko opterećenje predstavljaju te kolone vozila kojima rade motori i klime satima i satima?

Robert Lehpaner - Hrvatske ideologije

Ovih dana nakon parlamentarnih izbora 2024, stranke i strančice preispituju kako, na koji način i tko s kim može ili ne može dogovoriti potrebnu većinu od 76 glasova u Saboru. Po onome što svakodnevno kažu mediji, jedni ne mogu nikako s koruptivnim strankama, drugi nikako sa Srbima, treći ne mogu s onima koji odobravaju istospolne brakove, četvrti ne mogu s petima jer ti peti bi bili spremni surađivati s prvima, i tako dalje. Mediji kažu da se stranke i strančice pozivaju i na ideološke razlike. Čini mi se da je pojam ideoloških razlika ovih dana jako „in“, a bez da mu svi poznaju i razumiju značenje. Ideologija ili svjetonazor, to je cijeli jedan izgrađen skup ideja, stavova, gledišta o raznim pitanjima društva i politike, o sadašnjosti, prošlosti i budućnosti, pa čak o životu i svijetu općenito. Ideologije mogu biti povezane s filozofskim ili vjerskim učenjima, odnosno nalaze uporišta u njima. Ideologije su tipične za radikalne političke i vjerske struje. Ideologije često pr

Robert Lehpaner - Weimarska Republika

Na prosvjedu protiv vlade, na Trgu svetog Marka u Zagrebu 17. veljače 2024. bilo je jedanaest oporbenih stranaka. To cjepkanje na male stranke i strančice, to je posljedica manjka političke kulture i općenito međuljudske kulture u Hrvatskoj, pomanjkanja tolerancije i dijaloga, ali i mudrosti. Jer kad se ljudi u strankama posvađaju, kad se razilaze u gledištima, izbacuju se međusobno iz stranaka, ili dobrovoljno odlaze i osnivaju svoje vlastite stranke, kao da otvaraju minimarkete. Nekima njihove novokomponirane stranke služe kao pokušaj da si skrate put do željenog saborskog mandata (nadaju se da će osvojiti barem taj jedan mandat za sebe osobno). SDP, Možemo!, Centar, IDS, HSS i Radnička fronta, Fokus, Socijaldemokrati, Reformisti, GLAS i Stranka s imenom i prezimenom. Poznaju li birači sve te stranke, znaju li nešto započeti sa svim tim imenima, znaju li tko su im vodeći ljudi i koju političku orijentaciju i programe koja stranka zastupa? Uglavnom ne. Općepoznati su tu prvens

Robert Lehpaner - Mala, odjebi!

Jedan od predbožićnih dana u jednom velikom supermarketu. Gužva na voću i povrću. Ljudi kao da su podivljali kopaju po krumpirima, klementinama, salatama, trpaju u vrećice, nose na vagu. Šećera još malo pa nestalo, očito ga treba dosta za kolače. Jer što slađe, to ukusnije. I ulja, barem onog jeftinog suncokretovog, skoro je pa nestalo. Ljudima ga treba za pripravljanje raznih jela. Što masnije, to bolje. Na mesu se čeka u redu, kupuju se velike količine, kilogrami i kilogrami. Kupuju se komadi nekih životinja zamotani u najlon. I jaja je skoro nestalo. Naravno, jer i jaja idu u sve one mnogobrojne kolače. Škrinje sa smrznutom ribom su poluprazne. Ribe će se jesti na Badnjak. A Badnjak ove godine pada na nedjelju, pa će ručak vjerojatno biti još obilniji. Umjesto jedne ili dviju vrsta ribe, bit će tri vrste. Neka se vidi raskoš i čvrsta tradicija. Dućanom ljudi guraju kolica natrpana popriličnim količinama hrane i pića. Vide se gajbe piva, paketi s bocama sokova, kutije vina, veliki pa

Robert Lehpaner - Blog ima svoju knjigu

Slika
Sve do sada objavljene priloge na ovom blogu možete kupiti kao džepnu knjigu po cijeni od 10 eura plus troškovi dostave. Informacije na mail: bloggermail192@gmail.com  

Robert Lehpaner - Demografska katastrofa

Počela je školska godina 2023./2024. Na Hrvatskom radiju su iznijeli ovogodišnji broj djece koja su krenula u prvi razred osnovne škole. Govorili su o hrvatskoj demografskoj katastrofi. Da, shvatili smo već odavno da Hrvatska ima sve manje stanovnika, sve manje rođenih, sve više umrlih. To se može i lako izguglati na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Nekad su ljudi djecu smatrali Božjim darom koji im se događa. Bilo im je sasvim normalno imati poveći broj djece. To se uzimalo kao proces u životu oko kojeg se nije razmišljalo mnogo. Muškarci su pravili djecu, a žene rađale. Dio djece je ionako umirao u mladim danima uslijed bolesti, zaraza, gladi, bijede. Pa ako bi se rodilo njih petero, preživjelo bi valjda barem troje. Osim toga, u vremenima dok nije postojalo organizirano mirovinsko osiguranje, dok nije bilo mirovinskih štednji i sličnih oblika stvaranja financijske sigurnosti u starosti, djeca su za ljude slabijeg imovinskog stanja bila neka vrsta sigurnosti (sponzori) za

Robert Lehpaner - Prave Hrvatice i Hrvati

Tekst se naravno odnosi na oba spola. Dakle što je pravi Hrvat? Ili Hrvatica? Onaj tko jasno i ponosno ističe svoju hrvatsku nacionalnu pripadnost? Ili bolje rečeno opredjeljenje? A kako uopće zna da je Hrvat, ili po čemu se opredijelio? E sad, nemojmo provocirati! Pa po tome što su se njegov otac i djed i možda pradjed (muški preci su bitni), pa još i neka druga rodbina smatrali ili smatraju Hrvatima. A kako su oni znali ili znaju da su Hrvati? Ili bolje pitati kako su se oni odlučili biti Hrvati? Po jeziku, imenima, prezimenima i načinu života to je ponekad teško odrediti. Ali evo odgovora: Zato što su katolici. Jer ako bi bili pravoslavci, bili bi Srbi. Logično, zar ne? Pravom Hrvatu je vjera važan dio nacionalnog identiteta. Njemu je Crkva vjerska, nacionalna i odgojna institucija. Propovijedi na misama mu kompenziraju često pomanjkanje formalnog školskog obrazovanja, educiraju ga o drugim nacionalnostima i vjerama, braku, seksu i pobačaju. On u pravilu nema dublje vjersko znanje