Robert Lehpaner
Živjeti u Hrvatskoj

Državna tijela, kao što su parlament i vlada, lokalna tijela, kao što su gradonačelnici ili gradske skupštine, donose razne pravne propise, a na građanima pojedincima, firmama, udrugama i drugim organizacijama je da ih poštuju. To je tako i u najdemokratskijim državama. Dopustit ću si malo filozofiranja i tvrditi da prvenstveni smisao jedne države treba biti organizacija suživota i zaštita svojih građana. I stoga je potrebno pravnim propisima urediti pravila ponašanja u zajednici. Ne zbog same države, ne zbog održavanja nečije vlasti, ne u ime neke ideologije ili partije ili vjere, jer to rade diktature. Već zbog građana, držeći se pri tome općih civilizacijskih razumnih načela. Građani prihvaćaju ili ne prihvaćaju propise ovisno o tome kako i koliko ih razumiju, kakvu svrhu im vide, koju vlastitu korist ili odricanja, kako procjenjuju mogućnosti njihova izbjegavanja, te moguće sankcije za nepridržavanje. To je eto tako u ljudskoj naravi. Ali prihvaćanje propisa ovisi itekako o tome ...

Domovina bi bila država ili zemljopisna regija u koju smatram da pripadam, da mi je domaća, da se osjećam kao dio nje, da se poistovjećujem s njom po porijeklu, jeziku, kulturi, mentalitetu. Ili tako nekako. Moj dom u širem smislu. Ljudi smatraju domovinom ono tamo gdje su se rodili, gdje su odrasli ili gdje dugo žive ili su živjeli. Ljudi mogu za života stjecati i gubiti odnos prema prostorima u kojim su živjeli ili žive, mogu mijenjati svoje domovine. Domoljublje bi otprilike značilo da volim svoju domovinu, da nosim u sebi jedan poseban emotivni odnos prema njoj. Ili tako nekako. Domoljubima je to jedan sasvim prirodan osjećaj koji se jednostavno podrazumijeva. I iskazuju ga na različite načine. Ne razmišljaju previše o njemu, ne pokušavaju si ga izdefinirati. Domoljublje može dati jednu pozitivnu energiju u zajednici u kojoj živimo, potaknuti ljude na korisne pothvate, kao što su obrana vlastite zemlje, međusobna pomoć u katastrofama, javni radovi na infrastrukturnim projektima...

Sjećate li se kad su se oporba i vladajući tjednima prepirali oko toga imaju li Stožer civilne zaštite i svi oni sitni stožeri po županijama, gradova i općinama pravo ograničavati građanima jedno od osnovnih prava, pravo na slobodno kretanje, odnosno odobravati i uskraćivati propusnice. Političari su se razbacivali s raznim članicma Ustava, raznim zakonima, sjednicama Vlade, odredbama. U medijima smo pratili tko će koga jače napasti, tko kome bolje “spustiti”. U medijima smo mogli pratiti igrokaz raznih aktera, ali nikako se dobro informirati o problemu. Svježi sličan slučaj smo imali oko pitanja smijemo li primiti ukrajinske vojnike u Hrvatsku na obuku. I opet smo u medijima pratili tko će koga jače napasti, tko navodno namjerava kršiti Ustava, a tko to neće dopustiti, tko je solidaran s Ukrajinom, a tko ne, tko ne želi preuzeti odgovornost, tko će kome bolje “spustiti”. U medijima smo opet mogli pratiti igrokaz raznih aktera, ali nikako se dobro informirati o problemu. (znam, ponav...

Uvijek kad zaposlenici u javnim i državnim službama i ustanovama traže povišice, onda to svaki put pratim s nekakvim miješanim dojmovima. Jer njihove se plaće isplaćuju iz javnih blagajni koje mi građani direktno punimo plaćanjem raznih poreza, doprinosa, pristojbi, taksi, naknada, kazni. I onda me to kao građanina itekako zanima. Jer svi ti službenici i namještenici postoje zato da bi nama građanima bili na usluzi. Svrha postojanja njihovih radnih mjesta je biti servis građanima. Skidam kapu onim nastavnicima koji često rade pod lošim uvjetima, u nekim školama koje i dan danas imaju grijanje na peći kao prije sto godina, i koji nerijetko troše svoje privatno vrijeme i sredstva kako bi poboljšali kvalitetu nastave. Jer naše društvo takav važan intelektualni rad ne cijeni dovoljno.   Divim se i zdravstvenim radnicima u hitnoj pomoći i vatrogascima koji po bilo kakvim vremenskim uvjetima, u bilo koje doba dana ili noći, iz jedne sekude u drugu krenu na bilo koju lokaciju spašavat...

Kritična masa – to je zapravo pojam iz fizike, to je ona najmanja masa neke radioaktivne tvari, a koja može izazvati nuklearnu lančanu reakciju (tako barem kažu razne stranice na internetu). Ako se to dogodi nekontrolirano, lako dolazi do katastrofe. U društvu, u svakodnevnom životu, imamo raznih pojava kod kojih također igra ulogu neka kritična masa, u prenesenom smislu. Radi se o kritičnoj masi ljudi. Ona ne izaziva nikakvu katastrofu, ali vodi do nekog poremećaja stvari. Evo nekoliko dobro nam poznatih primjera: Ako će se jedan dovoljno veliki broj putnika voziti bez karte u tramvaju, kontrolori karata neće više moći obuzdati tu pojavu. Prijevoznik će trpjeti financijsku štetu, što će dovesti do pogoršanja usluge javnog prijevoza. Neće biti dovoljno novaca za održavanje vozila, obavljanje dovoljnog broja vožnji i plaće zaposlenika. Ili će poskupjeti prijevoz, što će još više ljudi potaknuti na “švercanje”. Prijevoznik teoretski može zaposliti sve više i više kontrolora, ali će m...

P odjela zemalja na dvije vrste prema čestim karakteristikama. Naravno, niti jedna zemlja ne ispunjava baš sve kriterije s lijeve ili s desne strane. I nemaju svi kriteriji jednaku težinu. Ali uglavnom će se svaka zemlja, prema većini karakteristika koje se na nju odnose, moći svrstati na jednu od strana. Prosudite sami na kojoj se strani nalazi Hrvatska. Aktivne zemlje Pasivne zemlje   Građani se zanimaju za rad institucija i uvažavaju ih. Građani se ne zanimaju za rad institucija, niti ih uvažavaju.   Institucije i političari uvažavaju građane. Institucije i političari ne uvažavaju građane.   Građani se češće uključuju u politiku. Građani se slabo uključuju u politiku.   Građani se zanimaju za događanja i sredinu izvan svog privatnog okruženja. Građani se zanimaju uglavnom samo za svoje privatn...