Eurotesla puta tri

Prednje, zajedničke strane eurokovanica su nam već dugi niz godina poznate, a one stražnje strane, tzv. nacionalne strane svaka država oblikuje po vlastitom nahođenju. Tu su Brandenburška vrata u Berlinu, njemački orao i hrastovo lišće, austrijski runolist, Mozartov lik i bečka katedrala, belgijski, španjolski i nizozemski kraljevi, irska harfa, i sve to mnoštvo motiva, ionako je teško za popamtiti.

Idejna rješenja hrvaske nacionalne strane, nisam do sada pratio u medijima. Samo se sjećam da je bila neka priča s plagijatom idejnog rješenja, krađom tuđeg motiva ili tako nekako,... ništa čudno kod nas... Ali neka logika mi govori da bi na nacionalne strane eurokovanica pojedine zemlje eurozone trebale stavljati motive i simbole tipične za svoju zemlju, reprezentativne građevine, prirodne ljepote, predmete iz tradicije i kulture, likove osoba koje imaju posebne zasluge za tu državu ili poseban status. I to tako da motivi na svim apoenima eurokovanica daju neku smislenu cjelinu.

Danas sam po prvi put u rukama imao hrvatske eurokovanice, kupio sam si “startni paket” za 100 kuna i razgledao im nacionalne strane. Na kovanici od 2 eura na pozadini se nalazi geografska karta Hrvatske. Razumijem, radi se o državi koja izdaje tu kovanicu. Na pozadini od 1 eura nalazi se kuna. I to razumijem. Krzno kune je navodno u nekim davnim vremenima služilo kao sredstvo plaćanja, pa je i hrvatski novac nazvan po kuni. Na pozadini kovanica od 50 centi, 20 centi i 10 centi je lik Nikole Tesle, a na pozadini kovanica od 5 centi, 2 centa i 1 centa neki znak koji liči na glagoljicu, a radi se o izmišljenoj kombinaciji glagoljičnih slova R i H.

Dakle imamo geografsku kartu, kunu, tri puta Teslu. Zašto tri puta? I tri puta neki dizajnerski znak. I opet se pitam, zašto čak tri puta? Ne mogu dokučiti logiku, neki logičan niz motiva na nacionalnim stranama. Kao da svaki od motiva stoji za sebe, bez ikakve veze s onim drugima. Koja poruka stoji iza toga?

Tesla je bez ikakve sumnje bio veliki um i izumitelj, ne samo hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski, nego i svjetski. Ali Tesla ipak nije toliko ključan simbol za Hrvatsku, da bi jedini on zaslužio biti na eurocentima. A što se tiče tog čudnog znaka koji glumi glagoljicu, glagoljica se koristila prije nekoliko stotina godina i susrećemo je jedino još na spomenicima ili u prastarim knjigama.

Znatno više smisla bi na primjer napraviti niz poznatih građevina i prirodnih ljepota, kao što su pulska arena, zagrebačka katedrala ili crkva sv. Marka, splitska Dioklecijanova palača, stari grad Dubrovnik, Plitvička jezera. Ili niz poznatih i općeprihvaćenih osoba, kao što su Slavoljub Penkala, biskup J. J. Strossmayer, Fraust Vrančić, Ruđer Bošković, Miroslav Krleža. U takvom nizu onda Tesla naravno ne bi nikako smio nedostajati. Europska unija je pametno riješila motive na euronovčanicama. Svaka novčanica prestavlja, na sasvim neutralan način, jedno tipično arhitektonsko razdoblje u Europi. I sve novčanice zajedno čine sa svojim motivima jednu smislenu cjelinu.

Političare je bolje izbjegavati na novcima i poštanskim markama, ili ih u najmanju ruku vrlo pažljivo birati, jer o njima su mišljenja često podvojena, ponekad i vrlo jako.